Odiseja u svemiru (engl. 2001: A Space Odyssey)

0

„Odiseja u svemiru (engl. 2001: A Space Odyssey)“ je legendarni naučno-fanstastični film iz 1968. godine, koji je proglašen za najbolji film naučno-fantastičnog žanra svih vremena. Film je rađen po istoimenoj knjiži Artura Klarka (engl. Arthur C. Clarke). Režirao ga je  vanvremenski američki režiser Stenli Kjubrik (engl. Stanley Kubrick), poznat po režiranju filmova koji su većinom adapatcije neke knjige, a karakterističan po svojoj tehničkoj  savršenosti i posvećivanju pažnje sitnim detaljima u filmu.

Realizacija i produkcija filma

Ideju da prvi put snimi ovaj film popularni režiser je dobio davne 1964. godine. Sam je prikupljao različite informacije o naučnoj-fantastici, posebno o vanzemaljcima, čudnim pojavama u svemiru i letećim tanjirima. Tada je upoznao pisca Artura Klarka kome je predložio da zajedno napišu scenario za film. Klarku je se ova ideja dopala i gledajući materijal koji je Stenli prikupio za film, došao je na ideju da napiše knjigu sa tom tematikom, a kasnije zajedno sa Klarkom da napiše scenario za film. Ovo je jedan od retkih obrnutih slučajeva da se prvo javi ideja za film, onda piše scenario odnosno knjiga. Praksa je da se većina filmova snima po već objavljenim romanima, po mogućstvu onima koji su bili bestseleri.

Gary Lockwood talks to Keir Dullea in a scene from the film '2001: A Space Odyssey', 1968. (Photo by Metro-Goldwyn-Mayer/Getty Images)

Kao distribuetri filma izabrana je američka filmska kompanija koja se bavi proizvodnjom i distribucijom filmova „MGM (engl. Metro-Gold-Mayer)“, kao i najpoznatiji holivudski distributer i najveći svetski proizvodžač filmova „Varner Bros (engl. Warner Bross)“. Snimanje ovog svemirskog epa počelo je krajem desembra 1965-te godine u Engleskoj, gde je izabran najveći studio u toj zemlji. U njemu je snimljena prva scena filma, nakon čega je nastala kratka pauza. Snimanje su nastavili 1966-te godine u „MGM“ studiju takođe u Engleskoj, a neke od uvodnih scena su snimane na Afričkom kontinentu. Film je snimljen sa 65 mm negativom, a zanimljivo je da do marta 1968-e godine režiser Kjubrik nije završio montiranje filma. Svetska premijera filma je bila 6-og aprila 1968-e godine, a režiser je konačnu verziju filma završio samo dva dana pre premijere. Budžet filma je iznosio 6 miliona dolara, zbog velike kompleksnosti filma i mnoštva specijalnih efekata, film je probio svoj prvobitan budžet, pa se tako procenjuje da je budžet filma iznosio od 10,5 do 12 miliona dolara.

Odiseja u svemiru (7)

Što se tiče muzike za film Senli je privobitno hteo da angažuje sjajnog kompozitora Aleksa Norta (engl. Alex North), međutim kako je on bio zauzet drugim projektima, kao muziku za film koristili su neke od najpoznatijih klasičnih kompozicija. Pa tako u filmu imate priliku da čujete svetski poznate kompozicije kao što su „Na lepom plavom Dunavu“ od Johana Štrausa (engl. Johann Strauss), „Atmospheres“ od Đerđa Ligetija (engl. Gyorgy Ligeti) i druge.

Glumača postava “Odiseje u svemiru”

Oko ovog projekta okupila su se neka od najvećih tadašnjih imena Holivuda. Glavnu ulogu u ovom naučno-fantastičnom projektu dobio je američki glumac Keir Dulea (engl. Dullea) koji tumači ulogu Dejvida Bovmena, a njegovog kolegu Frank Pola glumi sjajni Gari Lokvud (engl. Gary Lockwood). U filmu se bitno izdvaja uloga Vilijama Silvera (engl. William Sylvester) koji tumači Flojda, kao i uloga Daglasa Rejna (engl. Douglas Rain) koji je u ovom ostvarenju dao svoj glas kompijuteru HAL 9000.

Sporedne uloge tumače: Danijel Ričter (engl. Daniel Richter), Leonard Roster (engl. Leonard Rossiter), Margaret Tuzak (engl. Margaret Tyzack), Sin Salivan (engl. Sean Sullivan), Edvard Bišop (engl. Edward Bishop) i mnogi drugi.

Opis radnje filma

Sama radnja filma je jako složena, a sam početak filma smešten je u daleku prošlost. Radnja počinje u Afričkoj pustinji, gde jedno pleme čovekolikih majmuna biva proterano iz svog utočišta bogatog vodom i ostalim prirodnim bogastvima. Njih je proteralo suparničko pleme majmuna. Poraženi čovekoliki majmuni, provode noć u malom krateru, a iz sna ih budi neobičan zvuk koji dopire iz crnog monolita koji se odjednom pojavio ispred njihove jazbine. Iako ga se u početku plaše  kasnije mu prilaze i bivaju impresionirani sa njim. Jednom od članova plemena,koji je dotakao monolit na um pada sjajna ideja, da bi trebalo da koriste kosti kao oružje pa ubrzo započinju sa ubijanjem ne bi li se prehranili. Koristeći oružje koje su našli oni ubijaju vođu svojih suparnika i vraćaju se nazad u svoje utočište.

Odiseja u svemiru (2)

Zatim radnja filma se premešta milion godina, koja prati svemirsku letelicu „Pan Am“ koja vozi Dr. Hejvuda R. Flojida (Vilijam Silvester) do svemirske postaje u Zemljinoj orbiti, kako bi se na njoj ukrcao za put to baze Clavuis. Njegova misija je da istraži predmet pronađen na mesecu pod nazivom „Tyco Magnetic Anomaly One“ za koji misli da je tu namerno zakopan pre četiri miliona godina. Flojd i njegova ekipa tada stižu do tog predmeta, koji je crni monolit sličan onom što stu našli ćovekoliki majmuni. Istražujući ga, čuju visokofrekvetni radio signal koji dolazi iz monoliza.

Osamnaest meseci kasnije američka svemirska letelica „Discovery One“ nalazi se na putu ka svemiru a letelicu vodi intaligentni kompijuter HAL 9000 koji zna koji mu je zadatak…

Kritike: Sve pohvale za Kjubrikovu Odiseju

Kjubrikov legendarni naučno fantstični ep je svakko film o kome se godinama unazad priča. Iako je film nastao davne 1968-e godine i dan danas izaziva veliku pažnju javnosti. Ovo je film koji je umeo da zbuni neke od gledalaca pa ga tako mnogi nisu razumeli. Sama radnja filma je veoma kompleksna pa tako kako bi se u potpunosti shvatio film mora se pažljivo gledati i obraćati velika pažnja na detalje.

Odiseja u svemiru (6)

Na sajtu namenjenom recenzijama i kritikama „Rotten tomatoes“ film ima rejting od neverovatnih 96%  na osnovu 70 recenzija sa prosečnom ocenom 9,2 od 10.

Iako film kada je premijerno prikazivan nije doživeo puno hvale od kritičara, vremenom je reputacija istog prerasla u jedan od najhvaljenijih filmova prošlog veka, što je ovom filmu donelo kultni status. Danas gotovo svi kritičari hvale film, posebno njegov dizain i priču koja je jako kompleksna.

Pa tako za američke novine „The New Yorker“ Penelopa Džilant (engl. Penelope Gilliant) je u svojoj recenziji filma navela za „Odiseju“ da je „neka vrsta velikog i sjajnog filma“, kao i da je „ovaj film jedan nezaboravni poduhvat, koji je hipnotički zabavan svakom ko ga odgleda“.

Luis Svini (engl. Louise Sweeney) je u svojoj recenziji filma objavljenoj u „The Christian Science Monitor“ napisao da je Kjubrikov film „brilijanta intergalistička satira bazirana na modernoj tehnologiji. Film predstavlja 160 minuta blistave turneje kroz svemir iznad naše zemlje“. Dejvid Eliot (engl. David Elliott) u svojoj recenziji je napisao da „Ako se možete predati ovom filmu, on će vam proširiti razum“, a njegov kolega Dan Žardin (engl. Dan Jardine) je zaključio „Kako drugačije nazvati ovaj film nego čistom umetnošću?“

Što se tiče mišljenja pisaca naučne fantastike, oni su bili podeljeni kada je ovaj projekat u pitanju. Pa tako autori kao što su Rej Bredberi (engl. Ray Bradbury) i Lester del Rej (engl. Lester del Rey) zamerali su filmu nedostatak humanosti, dok su Isak Asimov (engl. Isaac Asimov) i Samjuel R. Dilejni (engl. Samuel R. Delany) bili veoma impresionirani ovim ostvarenjem.

Odiseja u svemiru (4)

Čuveni režiser Džordž Lukas (engl. George Lucas) je 1997. priznao da smatra da je “Odiseja” bolji film od njegovih “Ratova zvezda”: “Stenli Kjubrik je napravio ultimativni naučno fantastični film, i zaista će biti teško da se neko pojavi i napravi nešto bolje, makar što se mene tiče. Sa tehničke strane Ratovi zvezda se mogu porediti, ali je za mene lično 2001 Odiseja mnogo superiorniji film.”

Najbolji naučno fantastični film svih vremena

Jedan od najprestižnijih filmskih magazina na svetskom nivou “Time Out” okupio je veliki tim koji broji 150 najpoznatijih eksparata iz različitih filmskih oblasti kako bi se izjasnili koji je njihov omiljeni naučno-fantastični film svih vremena. Među tim ekspertima bili su neki od najboljih i najpoznatijih glumaca, reditelja, dobitnika Nobelove nagrade, naučnika, pisaca, producenata, kao na primer: čuveni genetičar i dobitnih Nobelove nagrade Pol Nurs (engl. Paul Nurse), Giljermo del Toro (engl. Guillermo del Toro), Stiven King (engl. Stephen King), Edgar Rajt (engl. Edgar Wright), Alfonoso Kuaron (engl. Alfonso Cuaron), Džordž R.R. Martin(engl. George R.R. Marin) i td.

Odiseja u svemiru (1)

Prvo mesto, odnono najboljim naučno-fantastičnim filmo proglašena je Kjubrikova “2001: Odiseja iz svemira”, koja je iza sebe ostavila čuvene filmove “Istrebljivač (engl. Blade Runner)”, legendarni film Ridlija Skota “Tuđin (engl. Alien)”, “Ratovi zvezda (engl. Star Wars)”, “Terminator (engl. The Terminator)” i druge.

Da li ste znali da…

  • …snimljen je i nastavak filma 1984. godine pod nazivom „2010: Godina prvog susreta (engl. 2010: The Year We Make Contact)“, koji je takođe snimljen u saradnji Kjubrika i Klarka.
  • …da postoji i nekoliko scena koje nisu ušle u originalnu verziju filma u trajanju od 17 minuta. Režiser je te scene izbacio kako bi udovoljio kritičarima koji su prigovarali da film predugo traje.
  • …muzika se prvi put primenila kao samostalni narativni element baš u ovom filmu
  • …film je prvobitno trebao da se zove “Putovanje sa one strane zvezda”, zatim  “Tunel od zvezda” ili  “Vaseljena”.
  • …Kubrik je jednom prilikom izjavio da je priča o potrazi za monolitom zapravo alegorija o potrazi za Bogom.
  • …da u prvobitnoj verziji scenarija priča je imala naratora.

Odiseja u svemiru (1)

  • …da u originalnom scenariju svemirski brod je trebao da putuje do planete Saturn. Međutim Kjubrik je ostusato od toga jer u vreme snimanja filma specijalni efekti nisu bili toliko razvijeni kao danas i nije bilo moguće uverljivo dočarati prstene oko planete.
  • … ovaj legendarni ep je dobio samo jednog “Oskara”,  iako je nominovan za 13. “Oskara” je dobio u kategoriji “Najbolji specijalni efekti”, prilikom čega su sve zasluge pripisane Kjubriku. Ovo je uznemirilo neke od tehničara koji su radili na filmu.
  • … Kjubrik nije bio prisutan tokom dodele “Oskara”, iako je film bio nominovan u više kategorija, a čak je i pobedio u jednoj.
  • …da ima odstupanja od knjige pa tako u knjizi Hal je star četiri godine, a u filmu devet.
  • …Prvi dijalog u filmu se javlja tek nakon 25 minuta.
  • …većina gledalaca je mislila da su majmuni u filmu pravi, što nije tako. Sve majmune u filmu igrali su ljudi.
  • …da tokom premijere filma čak 241 osoba je napustila bioskop, uključujući i glumca Roka Hadsona, koji izlazeći iz bioskopa se zapitao „o čemu se dođavola radi ovde“. 
  • …da je film osvojio čak tri BAFTA nagrade u kategorijama za najbolji zvuk, najbolju fotografiju i najbolji scenario.
[review position="bottom"]
Share.

Comments are closed.